U 2015. je u Hrvatskoj od svih zaposlenih 33.1% bilo prekarno što je u visoka brojka u odnosu na EU prosjek od 22%!
Stoga se Mreža mladih Hrvatske (MMH) u svom desetom kvartalnom tematskom osvrtu o položaju mladih na tržištu rada fokusirala na prekarni rad, njegove oblike i negativne trendove kojima on doprinosi.
No što je uopće prekarni rad?
Prekarnim radom se može smatrati svaki oblik nestandardnog rada, rada koji odudara od situacije tradicionalnog modela zaposlenja: stabilnog radnog mjesta s punim radnim vremenom gdje radnik ima jednog poslodavca po čijem nalogu radi, posao traje kontinuirano kroz cijelu godinu i radnik očekuje da će biti zaposlen na neodređeno te uživa određene beneficije i oblike osiguranja. Neki od mogućih oblika su rad na određeno vrijeme, sezonski rad, ugovor o djelu, studentski ugovor, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, itd.
U ovom izvještaju, MMH-u je cilj dati osvrt na trenutno stanje i utjecaj prekarnog rada na mlade u hrvatskom društvu. Kako bi mogli razumjeti prekarni rad opisali su kontekst u kojem se on odvija te ga definirali za potrebe ovoga rada, opisali su neke od prevladavajućih oblika prekarnog rada u Hrvatskoj te su analizirali doprinose mladih koji su kroz istraživanja o siromaštvu, dohotku i zapošljavanju izrazili svoje stavove o prekarnome radu; onome kako on utječe na njih, ali i njihovim mišljenjima o strukturalnim problemima u hrvatskom društvu koji doprinose širenju prekarnih oblika rada.
Više čitajte u njihovoj desetom izvještaju, dostupnom ovdje.