Kad govorimo o mladima moramo imati na umu da oni nisu jedna homogena cjelina kao što se često prikazuju u medijima i statističkim analizama. Prikazivanje mladih kao homogene cjeline zamagljuje prave statističke podatke i daje nepotpunu sliku o tome s čime se sve mladi susreću prilikom ulaska na tržište rada. Iz tog razloga predstavit ćemo vam istraživanje koje je proveo CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnim uredom Krapina i udrugom Zagor. Istraživanje je za cilj imalo opisati trenutno stanje mladih na tržištu rada i što sve utječe na mogućnosti pronalaska zaposlenja.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od 13. siječnja do 8. veljače 2015. godine putem online ankete, na ukupno 2947 osoba od kojih su 77,2% žene, a 22,6% muškarci. Ispitanici su podrijetlom iz svih županija, a najviše ih je iz Grada Zagreba, njih 78,2%. Prosječna dob ispitanika bila je 25 godina, a ispitanica 23 godine. Od svih ispitanika/ca, njih 67% imalo je više ili visoko obrazovanje, a 33% niže obrazovanje.
Kako bismo jasnije pokazali da mladi u Hrvatskoj nisu u zavidnom položaju, kratko ćemo predstaviti zaključke ovog istraživanja i potom objasniti koji su uzroci tome. Zaključak ovog istraživanja je da su mladi u Hrvatskoj nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života i često razmišljaju o odlasku u inozemstvo. Uzroci ovako pesimističnom pogledu mladih na život u Hrvatskoj ponajprije su ti što visokoobrazovani mladi ne vide perspektivu zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja. Čak 64,9% ispitanika/ca s visokim obrazovanjem je nezaposleno, odnosno samo 35,1% je zaposleno. Kod ispitanika s nižim obrazovanjem podaci su još više poražavajući, zaposlenih je samo 20% u odnosu na 80% nezaposlenih.
Oni koji su zaposleni često rade na ugovore na određeno, odnosno njih 65%, a tek 35% ih je dobilo ugovore na neodređeno. Isto tako, samo polovica zaposlenih ispitanika smatra kako rade posao za koji su kvalificirani što utječe na stres i osjećaj anksioznosti. Tako je njih čak 58% osjetilo uznemirenost, 65,8% napetost, 75,4% zabrinutost itd.
Uz ovo, važan čimbenik koji utječe na negativnu percepciju mladih spram života i rada u Hrvatskoj je i vrednovanje njihove struke. Čak 73,1% ispitanika misli da njihova struka nije adekvatno cijenjena u društvu, te je zbog toga i nedovoljno plaćena. To se jasnije vidi iz podatka da 60% ispitanih mladih ima plaću 4500 kuna što je daleko ispod Hrvatskog prosjeka. Također treba napomenuti da su muškarci u pravilu više plaćeni za obavljanje istih poslova od žena. Svi ti čimbenici utječu na negativnu percepciju budućnosti mladih u Hrvatskoj i ne čudi da većina njih strahuje od gubitka posla, nemogućnosti pronalaska zaposlenja, nemogućnosti financijskog osamostaljenja i na koncu stambenog osamostaljenja. Zato sve više mladih razmišlja o odlasku i trajnom preseljenju u inozemstvo – od svih ispitanih mladih, njih 86% „ponekad razmišlja“ ili „ozbiljno razmišlja“ o odlasku u inozemstvo.
Imajući na umu da su mladi iz istraživanja većinom nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života i bez mogućnosti za osamostaljenjem, ne začuđuje da su anksiozni i pesimistični spram svoje budućnosti u Hrvatskoj, kao niti da većina njih razmišlja o potrazi za osiguravanjem svoje egzistencije u inozemstvu.